Granice alkohola u krvi i kazne: Srbija, BiH i Hrvatska

Tri granice, dve jedinice

Brojke iz druge kolone nisu međusobno uporedive kao obični brojevi. Srbija meri alkohol u miligramima po mililitru krvi, a BiH i Hrvatska u gramima po kilogramu krvi. Nijedan od tri zakona ne propisuje faktor za pretvaranje jedne jedinice u drugu, pa se ovde ništa ne preračunava — svaka brojka stoji u jedinici svog zakona.

Isto važi i za alkotest iz izdaha. Nijedan od tri zakona ne navodi vrednost u miligramima po litru izdahnutog vazduha ni faktor kojim bi se ona povezala sa sadržajem u krvi, pa se takva vrednost ovde ne navodi.

Sve tri države imaju i grupu vozača kojoj je granica nula. Ko je u toj grupi razlikuje se od države do države i o tome je sledeći odeljak.

Kalkulator za Srbiju: alkohol u krvi i kazna →

Kalkulator za BiH (na bosanskom) →

Kalkulator za Hrvatsku (na hrvatskom) →

Nulta tolerancija: ko je u toj grupi

Definicije su navedene doslovno onako kako ih pišu zakoni, jer se razlikuju više nego što se očekuje. U Srbiji su u grupi svi vozači motocikala i mopeda, bez obzira na godine i iskustvo, kao i vozači vozila težih od 3.500 kg i svi u javnom prevozu. U BiH su tu vozači mlađi od 21 godine i oni sa manje od tri godine iskustva, a u Hrvatskoj „mladi vozač“ znači vozača do navršene 24. godine sa hrvatskom dozvolom.

Razlika između grupa postoji samo pri dnu lestvice. Svaka država za tu grupu ima jedan dodatni raspon ispod svoje opšte granice; iznad opšte granice rasponi su isti za sve vozače.

Za vozače iz te grupe to znači da i mala izmerena količina već jeste prekršaj, ali najblaži: u Srbiji 10.000 RSD bez poena, u BiH 50 KM bez bodova, u Hrvatskoj 90 EUR bez bodova.

Rasponi iznad opšte granice

Tri države ne dele lestvicu na isti broj raspona: Srbija ima šest iznad opšte granice, BiH tri i Hrvatska tri. Srbija je jedina koja dva susedna raspona, 1,20–1,60 i 1,60–2,00, kažnjava istim iznosom, ali različitim brojem poena — devet, odnosno četrnaest.

Od određene količine zakon prestaje da govori samo o novcu. U Srbiji iznad 0,80 mg/ml zakon nudi zatvor kao alternativu novčanoj kazni, a iznad 2,00 mg/ml zatvor ili rad u javnom interesu, svaki uz novčanu kaznu; u Hrvatskoj isto iznad 1,50 g/kg. Zato na tim mestima u tabeli ne stoji jedan iznos nego cela propisana sankcija.

Zabrana upravljanja razlikuje se po logici, a ne samo po trajanju. Srbija je izriče kao najmanji broj meseci, BiH kao raspon meseci, a Hrvatska obaveznu zabranu propisuje samo za ponovljeni prekršaj — što ne znači da je za prvi isključena, jer je sud može izreći.

Jedan red u tabeli nije zbir dva iznosa nego objedinjena kazna. Iznad 1,50 g/kg u BiH se preklapaju dve odredbe, pa član 21. Zakona o prekršajima BiH daje jedan raspon — kako, objašnjava sledeći odeljak. Uz taj raspon uvek ide ograda: Raspon jedinstvene kazne računat je po Zakonu o prekršajima BiH. Za prekršaje učinjene u Republici Srpskoj nadležnost tvrdi i Zakon o prekršajima Republike Srpske, čija su pravila drugačija: jedinstvena kazna mora biti manja od zbira, a zaštitne mjere se sabiraju. Koji se zakon primjenjuje, propisi ne razrješavaju. (Zakon o prekršajima RS, čl. 7, 48. i 68.)

U BiH se iznad 1,50 g/kg dve odredbe preklapaju

Iznad 1,50 g/kg u BiH istovremeno se ostvaruju dva prekršaja: onaj iz člana 234a. stav (1) tačka 4) i obijesna vožnja iz člana 42a. stav (2) tačka 4) u vezi sa članom 234b. Oba su na snazi, pa se novčana kazna objedinjuje po članu 21. Zakona o prekršajima BiH — jedinstvena novčana kazna: 2.000–4.000 KM. Zbir pojedinačnih raspona nije odgovor, a ni jedan raspon sam za sebe.

Uz taj raspon obavezno ide i ograda: Raspon jedinstvene kazne računat je po Zakonu o prekršajima BiH. Za prekršaje učinjene u Republici Srpskoj nadležnost tvrdi i Zakon o prekršajima Republike Srpske, čija su pravila drugačija: jedinstvena kazna mora biti manja od zbira, a zaštitne mjere se sabiraju. Koji se zakon primjenjuje, propisi ne razrješavaju. (Zakon o prekršajima RS, čl. 7, 48. i 68.)

Bodovi i zabrana se pritom ne sabiraju. Član 21. objedinjuje samo novčanu kaznu, pa vozač iznad 1,50 g/kg dobija dva kaznena boda, a ne četiri.

Srbija i Hrvatska nemaju takvo preklapanje za alkohol: njihovi rasponi se međusobno isključuju, pa u njihovim redovima ove tabele nema objedinjene kazne.

Odbijanje provere nikada nije jeftinija opcija

U sve tri države odbijanje provere sankcionisano je na nivou najtežih raspona za alkohol. U Srbiji je jednako količini od 1,60 do 2,00 mg/ml, dakle strože nego izmerenih 0,9 mg/ml. U BiH je od maja 2026. fiksnih 1.000 KM, što je maksimum raspona iz člana 234a, a u Hrvatskoj jednako najvišem rasponu.

Supstance se u sve tri države sankcionišu bez ikakvog praga: nema količine ispod koje bi prisustvo bilo dozvoljeno. U BiH se uz opštu odredbu primenjuje i obijesna vožnja, pa i tu nastaje objedinjena kazna po članu 21. — a uz nju ista ograda: Raspon jedinstvene kazne računat je po Zakonu o prekršajima BiH. Za prekršaje učinjene u Republici Srpskoj nadležnost tvrdi i Zakon o prekršajima Republike Srpske, čija su pravila drugačija: jedinstvena kazna mora biti manja od zbira, a zaštitne mjere se sabiraju. Koji se zakon primjenjuje, propisi ne razrješavaju. (Zakon o prekršajima RS, čl. 7, 48. i 68.)

Policijske mere nisu kazna i dolaze odvojeno od nje: privremeno oduzimanje dozvole i isključenje iz saobraćaja propisani su u sve tri države i navedeni su uz rezultat u kalkulatoru.

Tri stvari koje zakoni ne kažu

Prvo: nijedna od tri države nema količinu alkohola iznad koje vožnja sama po sebi postaje krivično delo. Svi krivičnopravni propisi traže konkretnu opasnost ili posledicu, a svaki to kaže svojim rečima.

Srbija: Srpski Krivični zakonik nema granicu alkohola: vožnja pod dejstvom alkohola, i iznad 2,00 mg/ml, jeste prekršaj. Krivično delo postaje tek ako se time ugrozi javni saobraćaj pa nastupi laka telesna povreda drugog ili imovinska šteta veća od 200.000 dinara, odnosno teža posledica. (Krivični zakonik, čl. 289. i 297.)

BiH: Nijedna izmjerena količina alkohola sama po sebi nije krivično djelo. Vožnja pod uticajem alkohola postaje krivično djelo tek kada se time konkretno ugrozi javni saobraćaj — opasnost za život ili tijelo ljudi, odnosno povreda ili veća šteta, prema uslovima krivičnog zakona entiteta ili Brčko distrikta. (KZ FBiH čl. 333; KZ RS čl. 402; KZ BD čl. 327)

Hrvatska: Sama razina alkohola nije kazneno djelo. Vožnja s najmanje 1,50 g/kg može postati kazneno djelo tek ako vozač iz obijesti teško krši propise i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi; izazivanje nesreće s teškom ozljedom ili smrću kazneno je djelo neovisno o razini alkohola. (Kazneni zakon, čl. 226. i 227.)

Drugo: nijedan od tri zakona ne propisuje kako se količina alkohola u krvi izračunava iz popijenog pića. Zato ovde nema nikakvog računa te vrste — ni kalkulator ni ovaj tekst ne procenjuju količinu alkohola u organizmu, jer bi svaki takav rezultat bio nagađanje predstavljeno kao propis.

Treće: „ispod granice“ je pravni prag za prekršaj, a ne mera sposobnosti za vožnju. U BiH to zakon kaže i izričito: Vozač se smatra pod djelovanjem alkohola i kada stručni pregled utvrdi znakove poremećenosti, bez obzira na izmjerenu količinu alkohola. (čl. 174. st. (2))

Šta ovaj pregled ne pokriva

Rasponi važe za prekršaj bez izazvane saobraćajne nezgode. Sve tri države za nezgodu propisuju veće kazne, drugačije poene i duže zabrane; ti slučajevi imaju sopstvene odredbe i nisu obuhvaćeni.

Iznosi su u valuti države čiji je zakon — RSD, KM i EUR — i namerno nisu preračunavani, kao ni jedinice u kojima se meri alkohol. Konačnu sankciju u svakom slučaju određuje nadležni organ, odnosno sud.

Koliko košta telefon u vožnji u Srbiji, BiH i Hrvatskoj →