Koliki kredit nosi tvoja rata — i koliko joj naknada oduzme

Rata je ulaz, iznos je odgovor

iznos = rata × (1 − (1 + mjesečna stopa)^−broj rata) ÷ mjesečna stopa

Kad banka računa ratu, poznat joj je iznos. Kad ti planiraš, poznata ti je rata — koliko možeš odvojiti svaki mjesec. To je ista anuitetska formula, samo pročitana unatrag, i daje iznos koji ta rata otplaćuje kroz zadani rok.

U tablici je ista kamata od 5% i isti rok od 20 godina, a mijenja se samo rata. Odnos je pravocrtan: dvostruko veća rata nosi dvostruko veći kredit. To je korisno jer odmah pokazuje što donosi svakih dodatnih 150 EUR mjesečno, bez ponovnog računanja.

Ono što nije pravocrtno jest kamata u ukupnom iznosu — ona raste zajedno s iznosom, pa veći kredit uvijek znači i više plaćene kamate kroz isti rok.

Ista rata, druga stopa i drugi rok

Kamatna stopa je prva stvar koja pomiče odgovor. Rata od 600 EUR uz 5% nosi 90.915,19 EUR, a uz 6% samo 83.748,46 EUR. Razlika je 7.166,73 EUR kredita za jedan postotni bod — i zato ima smisla tražiti ponude prije nego što se odlučiš za iznos.

Rok radi u drugom smjeru. Uz istu ratu i istu stopu, 15 godina umjesto 20 nosi 75.873,15 EUR, dakle manji kredit. Ali ukupna kamata pada s 53.084,81 EUR na 32.126,86 EUR — gotovo 21.000 EUR manje. Kraći rok znači manji iznos i osjetno jeftiniji kredit; dulji rok znači veći iznos i skuplji kredit uz istu mjesečnu obvezu.

Nijedna od te dvije brojke nije „bolja“ sama po sebi. Pitanje je što ti treba: maksimalan iznos za kupnju ili najmanji ukupni trošak.

Naknada koja ne otplaćuje ništa

Ako banka uz ratu naplaćuje i mjesečnu naknadu za vođenje kredita, ona ne otplaćuje glavnicu — plaća se pored kredita. Uz naknadu od 4 EUR mjesečno, od 600 EUR koje izdvajaš na kredit ide 596 EUR, pa iznos pada s 90.915,19 EUR na 90.309,09 EUR.

Kroz 240 rata ta je naknada 960,00 EUR. Izgubljeni iznos kredita je 606,10 EUR — manje od plaćene naknade, jer se dio razlike odnosi na kamatu koja se na taj iznos ne obračunava. U svakom slučaju, to je novac koji izlazi iz budžeta, a ne smanjuje dug.

Zato naknade treba tražiti u ponudi pokraj kamatne stope: obrada kredita, mjesečno vođenje, osiguranje i trošak procjene nekretnine nisu dio nominalne kamate, ali jesu dio onoga što plaćaš.

Što rata ne odlučuje

Iznos koji izračunaš nije odobrenje. Banka gleda primanja, postojeća zaduženja, radni status i osiguranje te po svojim kriterijima određuje koliko može odobriti — dvije banke za istog klijenta mogu dati različite iznose.

Ne postoji ni univerzalno pravilo koliko od plaće smiješ izdvojiti za ratu. Takvi se postoci često prepričavaju, ali su interna politika pojedine banke i razlikuju se od države do države, pa ih namjerno ne navodimo. Ratu procjenjuješ ti, prema onome što ostaje nakon postojećih obveza.

I posljednje: sve ovdje računa nominalnu kamatu. Efektivna kamatna stopa (EKS) uključuje i naknade; izračunava je i iskazuje banka, prema metodologiji koja za nju vrijedi. Zatraži je u pisanom obliku prije potpisa — to je brojka koju uspoređuješ između banaka.