Koliko košta mobitel u vožnji u Hrvatskoj, BiH i Srbiji

Iznos, bodovi i tko plaća

U sve tri države mobitel u vožnji je prekršaj vozača i u sve tri nosi samo novčanu kaznu: nijedna ne propisuje bodove ni zabranu upravljanja za sam taj prekršaj. Razlikuje se oblik kazne — Hrvatska i Srbija propisuju fiksan iznos, BiH raspon.

Hrvatski članak 196. ne opisuje uređaj nego posljedicu: kažnjava se korištenje mobitela na način koji umanjuje sigurno upravljanje vozilom. Uz to stavak 4. izričito dopušta napravu koja omogućuje korištenje bez upotrebe ruku, pa je hands-free u Hrvatskoj dopušten svakom vozaču.

Bodovi se pojavljuju tek ako je prekršajem izazvana prometna nesreća. Taj slučaj ima vlastitu odredbu i nije obuhvaćen ovim pregledom ni kalkulatorom.

Kalkulator za Hrvatsku: mobitel, pojas i crveno svjetlo →

Kalkulator za BiH (na bosanskom) →

Kalkulator za Srbiju (na srpskom) →

Što se točno broji kao korištenje mobitela

Tri države ne opisuju isti prekršaj. Hrvatska kažnjava način vožnje, a BiH i Srbija sam uređaj u ruci, odnosno korištenje bez opreme za razgovor bez upotrebe ruku.

U Srbiji vozač s probnom dozvolom ne smije koristiti telefon ni uz opremu bez ruku — zabrana koja u Hrvatskoj i BiH ne postoji ni za koga.

U BiH vrijedi pravilo koje mnoge iznenadi: vozilo koje stoji na znak, na semaforu ili pri propuštanju drugih i dalje se smatra vozilom u pokretu, pa je mobitel u ruci na crvenom svjetlu isti prekršaj.

Koliko se plaća na mjestu prekršaja

U Hrvatskoj je iznos fiksan, ali zakon predviđa i dvije olakšice. Za prekršaj s kaznom od 130,00 eura policija može, ako je osobito lake naravi, bez ugrožavanja i počinjen prvi put, izreći upozorenje umjesto kazne. Za prekršaje za koje je propisana samo novčana kazna do 390,00 eura policija može na mjestu naplatiti polovicu iznosa. (čl. 294. st. (5); Prekršajni zakon, čl. 245.)

U Srbiji vrijedi slično pravilo o polovici iznosa: Novčana kazna u fiksnom iznosu (10.000 ili 5.000 dinara) smatra se plaćenom ako se polovina plati u roku od osam dana od prijema prekršajnog naloga. (Zakon o prekršajima, čl. 173. st. 1)

BiH jedina propisuje raspon, pa se postavlja pitanje koji je iznos mjerodavan na cesti. Prekršajnim nalogom se može izreći fiksna kazna ili najniži iznos propisanog raspona (Zakon o prekršajima BiH, čl. 27. st. (2)) — dakle 200 KM; svaki viši iznos unutar raspona odluka je suda.

Ta pravila odnose se na naplatu, a ne na visinu propisane kazne. U tablicama iznad stoji ono što propisuje zakon.

Najavljene izmjene u Srbiji: nacrt, a ne propis

U srpskim medijima kruže napisi o „novom zakonu od 1. siječnja 2026.“ koji bi znatno povećao kazne za telefon i pojas i uveo kaznene poene ondje gdje ih danas nema. Te izmjene nisu na snazi i nitko po njima nije kažnjen.

Provjera je napravljena u registru usvojenih propisa, pregledanom zaključno sa „Službenim glasnikom RS“ broj 80/2026: jedina izmjena srpskog Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima nakon 2023. jest ona iz 2025., a ona ne dira nijedan iznos kazne, nijednu granicu alkohola ni jedan broj poena. Nacrt potpuno novog zakona doista je u pripremi, ali nacrt nije propis.

Zato u ovom tekstu nema nijedne brojke iz tog nacrta. Iznosi koji se pripisuju budućem zakonu ovdje se namjerno ne navode, jer bi ih čitatelj vidio uz stvarne iznose i lako pomiješao s onime što danas vrijedi. Ova stranica navodi propis koji je na snazi; kada novi zakon bude objavljen, promijenit će se i iznosi i brojevi članaka.

Što ovaj pregled ne pokriva

Pregled se odnosi na vozača koji koristi mobitel, bez izazvane nesreće. Ako je prekršajem izazvana prometna nesreća, sve tri države propisuju veće kazne; ti slučajevi imaju vlastite odredbe i nisu obuhvaćeni.

Iznosi su u valuti države čiji je zakon — EUR, KM i RSD — i namjerno nisu preračunavani. Usporedba po iznosu ionako ne govori najvažnije: u sve tri države mobitel je prekršaj bez bodova, dok crveno svjetlo iz iste tablice prekršaja nosi i bodove i zabranu.

Granice alkohola u krvi i kazne: Hrvatska, BiH i Srbija →