Granice alkohola u krvi i kazne: Hrvatska, BiH i Srbija

Tri granice, dvije jedinice

Brojke iz druge kolone nisu međusobno usporedive kao obični brojevi. Hrvatska i BiH mjere alkohol u gramima po kilogramu krvi, a Srbija u miligramima po mililitru krvi. Nijedan od tri zakona ne propisuje faktor za pretvaranje jedne jedinice u drugu, pa se ovdje ništa ne preračunava — svaka brojka stoji u jedinici svojega zakona.

Isto vrijedi za alkotest iz izdaha. Nijedan od tri zakona ne navodi vrijednost u miligramima po litri izdahnutog zraka ni faktor kojim bi se ona povezala s razinom u krvi, pa se takva vrijednost ovdje ne navodi.

Sve tri države imaju i skupinu vozača kojoj je granica nula. Tko je u njoj razlikuje se od države do države i o tome je sljedeći odjeljak.

Kalkulator za Hrvatsku: alkohol u krvi i kazna →

Kalkulator za BiH (na bosanskom) →

Kalkulator za Srbiju (na srpskom) →

Nulta tolerancija: tko je u toj skupini

Definicije su navedene doslovno onako kako ih pišu zakoni, jer se razlikuju više nego što se očekuje. Hrvatski „mladi vozač“ nije početnik nego vozač do navršene 24. godine života koji ima vozačku dozvolu izdanu u Hrvatskoj — stranac s inozemnom dozvolom iste dobi nije u toj skupini. U BiH su tu vozači mlađi od 21 godine i oni s manje od tri godine iskustva, a u Srbiji svi motociklisti.

Razlika između skupina postoji samo pri dnu ljestvice. Svaka država za tu skupinu ima jedan dodatni raspon ispod svoje opće granice; iznad opće granice rasponi su isti za sve vozače.

Za vozače iz te skupine to znači da i mala izmjerena razina već jest prekršaj, ali najblaži: u Hrvatskoj 90 EUR bez negativnih bodova, u BiH 50 KM bez bodova, u Srbiji 10.000 RSD bez poena.

Rasponi iznad opće granice

Tri države ne dijele ljestvicu na isti broj raspona: Hrvatska ima tri iznad opće granice, BiH tri, a Srbija šest. Srbija jedina razlikuje 1,20–1,60 i 1,60–2,00 istim iznosom kazne, ali različitim brojem poena — devet, odnosno četrnaest.

Od određene razine zakon prestaje govoriti samo o novcu. U Hrvatskoj iznad 1,50 g/kg i u Srbiji iznad 0,80 mg/ml zakon nudi kaznu zatvora kao alternativu novčanoj, a u Srbiji iznad 2,00 mg/ml zatvor ili rad u javnom interesu, svaki uz novčanu kaznu. Zato na tim mjestima u tablici ne stoji jedan iznos nego cijela propisana sankcija.

Zabrana upravljanja razlikuje se po logici, a ne samo po trajanju. Hrvatska obveznu zabranu propisuje samo za ponovljeni prekršaj — što ne znači da je za prvi isključena, jer je sud može izreći prema članku 58. Prekršajnog zakona. BiH je izriče kao raspon mjeseci, a Srbija kao najmanji broj mjeseci.

Jedan redak u tablici nije zbroj dvaju iznosa nego objedinjena kazna. Iznad 1,50 g/kg u BiH se preklapaju dvije odredbe, pa članak 21. Zakona o prekršajima BiH daje jedan raspon — kako, objašnjava sljedeći odjeljak. Uz taj raspon uvijek ide ograda: Raspon jedinstvene kazne računat je po Zakonu o prekršajima BiH. Za prekršaje učinjene u Republici Srpskoj nadležnost tvrdi i Zakon o prekršajima Republike Srpske, čija su pravila drugačija: jedinstvena kazna mora biti manja od zbira, a zaštitne mjere se sabiraju. Koji se zakon primjenjuje, propisi ne razrješavaju. (Zakon o prekršajima RS, čl. 7, 48. i 68.)

U BiH se iznad 1,50 g/kg dvije odredbe preklapaju

Iznad 1,50 g/kg u BiH istodobno se ostvaruju dva prekršaja: onaj iz članka 234a. stavka (1) točke 4) i obijesna vožnja iz članka 42a. stavka (2) točke 4) u vezi s člankom 234b. Oba su na snazi, pa se novčana kazna objedinjuje po članku 21. Zakona o prekršajima BiH — jedinstvena novčana kazna: 2.000–4.000 KM. Zbroj pojedinačnih raspona nije odgovor, a ni jedan raspon sam za sebe.

Uz taj raspon obvezno ide i ograda: Raspon jedinstvene kazne računat je po Zakonu o prekršajima BiH. Za prekršaje učinjene u Republici Srpskoj nadležnost tvrdi i Zakon o prekršajima Republike Srpske, čija su pravila drugačija: jedinstvena kazna mora biti manja od zbira, a zaštitne mjere se sabiraju. Koji se zakon primjenjuje, propisi ne razrješavaju. (Zakon o prekršajima RS, čl. 7, 48. i 68.)

Bodovi i zabrana pritom se ne zbrajaju. Članak 21. objedinjuje samo novčanu kaznu, pa vozač iznad 1,50 g/kg dobiva dva kaznena boda, a ne četiri.

Hrvatska i Srbija nemaju takvo preklapanje za alkohol: njihovi se rasponi međusobno isključuju, pa u njihovim redovima ove tablice nema objedinjene kazne.

Odbijanje ispitivanja nikada nije jeftinija opcija

U sve tri države odbijanje ispitivanja sankcionirano je na razini najtežih raspona za alkohol. U Hrvatskoj je jednako najvišem rasponu, u BiH je od svibnja 2026. fiksnih 1.000 KM, što je maksimum raspona iz članka 234a, a u Srbiji jednako razini od 1,60 do 2,00 mg/ml — dakle strože nego izmjerenih 0,9 mg/ml.

Droge se u sve tri države sankcioniraju bez ikakvog praga: nema razine ispod koje bi prisutnost bila dopuštena. U BiH se uz opću odredbu primjenjuje i obijesna vožnja, pa i tu nastaje objedinjena kazna po članku 21. — a uz nju ista ograda: Raspon jedinstvene kazne računat je po Zakonu o prekršajima BiH. Za prekršaje učinjene u Republici Srpskoj nadležnost tvrdi i Zakon o prekršajima Republike Srpske, čija su pravila drugačija: jedinstvena kazna mora biti manja od zbira, a zaštitne mjere se sabiraju. Koji se zakon primjenjuje, propisi ne razrješavaju. (Zakon o prekršajima RS, čl. 7, 48. i 68.)

Policijske mjere nisu kazna i dolaze odvojeno od nje: privremeno oduzimanje dozvole i isključenje iz prometa propisani su u sve tri države i navedeni su uz rezultat u kalkulatoru.

Tri stvari koje zakoni ne kažu

Prvo: nijedna od tri države nema razinu alkohola iznad koje vožnja sama po sebi postaje kazneno djelo. Svi kaznenopravni propisi traže konkretnu opasnost ili posljedicu, a svaki to kaže svojim riječima.

Hrvatska: Sama razina alkohola nije kazneno djelo. Vožnja s najmanje 1,50 g/kg može postati kazneno djelo tek ako vozač iz obijesti teško krši propise i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi; izazivanje nesreće s teškom ozljedom ili smrću kazneno je djelo neovisno o razini alkohola. (Kazneni zakon, čl. 226. i 227.)

BiH: Nijedna izmjerena količina alkohola sama po sebi nije krivično djelo. Vožnja pod uticajem alkohola postaje krivično djelo tek kada se time konkretno ugrozi javni saobraćaj — opasnost za život ili tijelo ljudi, odnosno povreda ili veća šteta, prema uslovima krivičnog zakona entiteta ili Brčko distrikta. (KZ FBiH čl. 333; KZ RS čl. 402; KZ BD čl. 327)

Srbija: Srpski Krivični zakonik nema granicu alkohola: vožnja pod dejstvom alkohola, i iznad 2,00 mg/ml, jeste prekršaj. Krivično delo postaje tek ako se time ugrozi javni saobraćaj pa nastupi laka telesna povreda drugog ili imovinska šteta veća od 200.000 dinara, odnosno teža posledica. (Krivični zakonik, čl. 289. i 297.)

Drugo: nijedan od tri zakona ne propisuje kako se razina alkohola u krvi izračunava iz popijenoga pića. Zato ovdje nema nikakva računa te vrste — ni kalkulator ni ovaj tekst ne procjenjuju razinu alkohola u organizmu, jer bi svaki takav rezultat bio nagađanje predstavljeno kao propis.

Treće: „ispod granice“ je pravni prag za prekršaj, a ne mjera sposobnosti za vožnju. U BiH to zakon kaže i izričito: Vozač se smatra pod djelovanjem alkohola i kada stručni pregled utvrdi znakove poremećenosti, bez obzira na izmjerenu količinu alkohola. (čl. 174. st. (2))

Što ovaj pregled ne pokriva

Rasponi vrijede za prekršaj bez izazvane prometne nesreće. Sve tri države za nesreću propisuju veće kazne, drukčije bodove i dulje zabrane; ti slučajevi imaju vlastite odredbe i nisu obuhvaćeni.

Iznosi su u valuti države čiji je zakon — EUR, KM i RSD — i namjerno nisu preračunavani, kao ni jedinice u kojima se mjeri alkohol. Konačnu sankciju u svakom slučaju određuje nadležno tijelo, odnosno sud.

Koliko košta mobitel u vožnji u Hrvatskoj, BiH i Srbiji →