Kalkulator lizinga za auto

Kako se računa lizing rata

rata = anuitet(finansirano − ostatak ÷ (1 + r)^n) · faktor dospijeća

Tri broja određuju ratu: finansirani iznos (cijena vozila umanjena za učešće), ostatak vrijednosti i rok. Ključna razlika u odnosu na kredit je ostatak vrijednosti: on se ne otplaćuje kroz rate, nego ostaje da stoji do kraja ugovora. Zato se rate računaju na finansirani iznos umanjen za sadašnju vrijednost tog ostatka, a ne na cijeli finansirani iznos.

Posljedica je da isti auto uz isti rok i istu stopu ima nižu ratu kad je ostatak vrijednosti veći — ali na kraju ugovora imaš jedan veliki iznos koji tek treba platiti ako želiš zadržati vozilo. Zbog toga kalkulator uvijek prikazuje oba ishoda: koliko si ukupno platio ako vozilo vratiš i koliko ako ga otkupiš.

Kalkulator računa na broju koji piše u tvojoj ponudi. Ne dodaje i ne izbija PDV, ne pretpostavlja nikakvu naknadu, kasko ni ograničenje kilometraže i ne zna koliko bi ti neka lizing kuća stvarno odobrila.

Vrste lizinga u BiH: dva entitetska zakona

U Bosni i Hercegovini nema državnog zakona o lizingu. Postoje dva entitetska: Zakon o lizingu Federacije BiH (Sl. novine FBiH 85/08, 39/09, 65/13, 104/16 i 36/26) i Zakon o lizingu Republike Srpske (Sl. glasnik RS 70/07 i 116/11). Nadzor vrše entitetske agencije za bankarstvo — FBA u Federaciji (čl. 2 a), čl. 3 st. 1) i ABRS u Republici Srpskoj (čl. 2).

Federalni zakon poznaje dvije vrste posla: finansijski lizing, gdje se naknada plaća „sa opcijom kupovine i sticanja prava vlasništva“ i gdje amortizaciju snosi primalac lizinga (čl. 5 st. 3), i operativni lizing, „bez opcije kupovine“, gdje je amortizacija na davaocu (čl. 5 st. 4). Zakon izričito poznaje i povratni lizing (sale and lease back) te direktni i indirektni lizing (čl. 5 st. 5–8).

Zakon Republike Srpske nije federalni zakon s drugim brojem glasnika. Tri razlike mijenjaju odgovor: kad su davalac lizinga i isporučilac isto lice, ugovor po sili zakona nije finansijski nego operativni lizing (čl. 7); finansijski lizing ne može trajati kraće od dvije godine (čl. 9 st. 1 t. d), dok je u Federaciji najkraći rok šest mjeseci (čl. 36 st. 1 t. e); i primalac lizinga po isteku ugovora ne stiče vlasništvo ako to ugovorom nije predviđeno (čl. 51 st. 1).

Brčko distrikt nije donio zakon o lizingu. To nije previd ovog teksta nego provjerena činjenica iz registra zakona Skupštine Distrikta — zato ova stranica za Brčko ne iznosi nijedno pravilo i ne pretpostavlja da se tamo primjenjuje federalni ili zakon Republike Srpske.

Ko je vlasnik vozila i šta se dešava na kraju

Dok traje lizing, vlasnik vozila je lizing kuća. Po federalnom zakonu isporučilac prenosi pravo vlasništva na davaoca lizinga, a primalac dobija „pravo posjedovanja i korištenja“ (čl. 4 st. 3 i 4, čl. 5 st. 1). Za stvari koje se registruju svake godine — zakon izričito navodi motorna vozila — upis prava prati propis o registraciji vozila i Registar zaloga (čl. 58 st. 2 i 3, čl. 59).

Ugovor u Federaciji prestaje istekom roka, prenosom prava vlasništva, otkupom, raskidom, propašću predmeta usljed više sile ili po općim pravilima obligacionog prava (čl. 56); davalac u roku od 15 dana briše upisana prava. Ako dođe do raskida, naknade koje si do tada platio nisu plaćanje predmeta lizinga i ne daju ti udio u vlasništvu (čl. 55 st. 3).

U Republici Srpskoj otkup postoji samo ako je ugovoren, cijena se određuje ugovorom, a primalac mora pisano obavijestiti davaoca najmanje mjesec dana prije isteka, osim ako je drugačije dogovoreno (čl. 51 st. 2 i 3). Ugovor o finansijskom lizingu u Federaciji mora sadržavati učešće, efektivnu kamatnu stopu, neto iznos finansiranja, preostalu vrijednost, valutnu klauzulu, podatak je li nominalna stopa fiksna ili promjenjiva te uslove i naknadu za prijevremeni otkup (čl. 37 st. 1) — to je spisak po kojem vrijedi pročitati vlastitu ponudu.

Rata unaprijed ili na kraju perioda

Na ovom tržištu se prva rata najčešće plaća na potpis ugovora. To nije kozmetička razlika: kod plaćanja unaprijed novac radi jedan period manje, pa je rata niža tačno za faktor (1 + mjesečna stopa) u odnosu na istu ponudu s ratom na kraju perioda. Zato kalkulator ima prekidač za dospijeće i zato rezultat uvijek piše koje je dospijeće korišteno.

Ako uspoređuješ dvije ponude, provjeri prvo ovu stavku. Ponuda s ratom na potpis izgleda jeftinije od ponude s istom stopom i ratom na kraju perioda, iako je novac isti.

Primjer: auto od 40.000 KM

Za vozilo od 40.000 KM, učešće 8.000 KM, ostatak vrijednosti 12.000 KM, rok 5 godina (60 rata) i kamatu od 6% godišnje uz ratu koja se plaća unaprijed, mjesečna rata iznosi 444,43 KM. Finansirani iznos je 32.000,00 KM, a zbir svih rata 26.666,03 KM.

Ako vozilo na kraju vratiš, ukupno si platio 34.666,03 KM (učešće plus rate). Ako ga otkupiš, ukupno si platio 46.666,03 KM, pa je trošak finansiranja 6.666,03 KM — razlika između svega plaćenog i cijene vozila. Stopa od 6% je ilustracija radi primjera, ne ponuda: stvarnu stopu prepiši iz svoje ponude.

Obrnuti račun: koju stopu ponuda podrazumijeva

Ponuda najčešće stigne kao „40.000 KM, 450 KM mjesečno na pet godina“, bez stope. Prebaci kalkulator na „Računaj kamatnu stopu“, unesi cijenu, učešće, ostatak vrijednosti, rok i tu ratu — i dobiješ stopu koju te rate podrazumijevaju. Za brojeve iz primjera gore, rata od 450,00 KM podrazumijeva 6,30% godišnje.

Taj broj je nominalna stopa koja proizlazi isključivo iz tih rata i tog ostatka vrijednosti. To nije EKS, nije APR i nije NKS iz ponude: objavljena stopa lizing kuće uračunava naknade, osiguranja i vlastite konvencije obračuna, pa se legitimno može razlikovati. Ako rata koju uneseš ne može ni pokriti finansirani iznos do ostatka vrijednosti, kalkulator odbija da izračuna stopu umjesto da ti da broj koji ne postoji.

Porez: šta se može odbiti, a šta ne

Ako lizing uzimaš kao fizičko lice, ne odbijaš ništa. Pravo na odbitak ulaznog poreza u BiH ima samo obveznik PDV-a (čl. 32 st. 2 Zakona o PDV-u BiH), a potrošač to nije: PDV sadržan u rati je za tebe dio cijene i nema mehanizma povrata.

Za obveznika PDV-a odbitak na putnički automobil je u BiH postavljen kao sve ili ništa. Zakon ne dozvoljava odbitak ulaznog poreza na nabavku, uvoz, iznajmljivanje, gorivo i održavanje putničkih automobila, „osim ako prevozna sredstva … koristi isključivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti“ (čl. 32 st. 6 t. 1). Nema djelimičnog odbitka u procentima i nema granice po vrijednosti vozila.

Amortizacija se u dva entiteta priznaje po različitim pravilima i jedna rečenica o „BiH“ bila bi netačna za jedan od njih. U Federaciji se imovina s pravom korištenja amortizuje kod najmoprimca, od prvog dana najma do kraja korisnog vijeka odnosno isteka perioda najma (čl. 19 st. 3 Zakona o porezu na dobit FBiH) — dakle kod bilo koje vrste najma. U Republici Srpskoj amortizacija je poreski priznat rashod samo za sredstva u vlasništvu, a izuzetno i kod korisnika ako je sredstvo nabavljeno putem finansijskog lizinga (čl. 12a st. 3 Zakona o porezu na dobit RS) — dakle samo kod finansijskog, ne i kod operativnog lizinga.

Ni federalni ni zakon Republike Srpske o porezu na dobit ne sadrže ograničenje vrijednosti putničkog vozila za poreske svrhe. To je provjereno odsustvo pravila, a ne propust ovog teksta — ako se takvo ograničenje ikad uvede, to je izmijenjena činjenica i ova stranica se mijenja s njom.

Lizing ili kredit za auto?

Razlika nije u tome šta je „bolje“, nego u tome šta se dešava s vlasništvom i sa ostatkom vrijednosti. Kod kredita novac je tvoj, auto je tvoj od prvog dana, banka drži obezbjeđenje, a saldo na kraju otplate pada na nulu. Kod lizinga vozilo kupuje lizing kuća, ti plaćaš učešće i rate računate prema ostatku vrijednosti koji na kraju i dalje stoji, a ugovor se završava otkupom, povratom vozila ili novim aranžmanom.

Zato ova stranica ne donosi presudu. Uzmi iste brojeve i propusti ih kroz kalkulator auto kredita, pa uporedi ukupno plaćeno za isti period — jednom sa otkupom, jednom bez njega. Odgovor zavisi od toga namjeravaš li vozilo zadržati, koliko kilometara voziš i kakve uslove nosi konkretan ugovor.

Šta ovaj kalkulator ne odlučuje

Ne zna naknade za obradu i troškove koje ti konkretna lizing kuća naplaćuje osim onih koje sam uneseš, ne zna cijenu kaska, ne zna ograničenje kilometraže ni cijenu prekoračenja, i ne govori hoće li ti iko odobriti lizing.

Zato prije potpisa iz ugovora pročitaj: ko registruje i ko osigurava vozilo, ko plaća kasko i na koje sume, kolika je naknada za prijevremeni otkup i pod kojim uslovima, postoji li ograničenje kilometraže i kolika je cijena prekoračenja, šta se tačno dešava na kraju ugovora i u kojem roku moraš najaviti otkup. To su ugovorne stavke, ne zakon — i zato ih ovdje nema kao brojeve.