Koliki kredit nosi tvoja rata — i koliko joj naknada oduzme

Rata je ulaz, iznos je odgovor

iznos = rata × (1 − (1 + mjesečna stopa)^−broj rata) ÷ mjesečna stopa

Kad banka računa ratu, poznat joj je iznos. Kad ti planiraš, poznata ti je rata — koliko možeš odvojiti svaki mjesec. To je ista anuitetska formula, samo pročitana unazad, i daje iznos koji ta rata otplaćuje kroz zadani rok.

U tabeli je ista kamata od 5% i isti rok od 20 godina, a mijenja se samo rata. Odnos je pravolinijski: dvostruko veća rata nosi dvostruko veći kredit. To je korisno jer ti odmah pokaže šta donosi svakih dodatnih 150 KM mjesečno, bez ponovnog računanja.

Ono što nije pravolinijsko jeste kamata u ukupnom iznosu — ona raste zajedno s iznosom, pa veći kredit uvijek znači i više plaćene kamate kroz isti rok.

Ista rata, druga stopa i drugi rok

Kamatna stopa je prva stvar koja pomjeri odgovor. Rata od 600 KM uz 5% nosi 90.915,19 KM, a uz 6% samo 83.748,46 KM. Razlika je 7.166,73 KM kredita za jedan postotni poen — i zato ima smisla tražiti ponude prije nego što se odlučiš za iznos.

Rok radi u drugom smjeru. Uz istu ratu i istu stopu, 15 godina umjesto 20 nosi 75.873,15 KM, dakle manji kredit. Ali ukupna kamata pada s 53.084,81 KM na 32.126,86 KM — skoro 21.000 KM manje. Kraći rok znači manji iznos i osjetno jeftiniji kredit; duži rok znači veći iznos i skuplji kredit uz istu mjesečnu obavezu.

Nijedna od te dvije brojke nije „bolja“ sama po sebi. Pitanje je šta ti treba: maksimalan iznos za kupovinu ili najmanji ukupni trošak.

Naknada koja ne otplaćuje ništa

Ako banka uz ratu naplaćuje i mjesečnu naknadu za vođenje kredita, ona ne otplaćuje glavnicu — plaća se pored kredita. Uz naknadu od 4 KM mjesečno, od 600 KM koje izdvajaš na kredit ide 596 KM, pa iznos pada sa 90.915,19 KM na 90.309,09 KM.

Kroz 240 rata ta naknada je 960,00 KM. Izgubljeni iznos kredita je 606,10 KM — manje od plaćene naknade, jer se dio razlike odnosi na kamatu koja se na taj iznos ne obračunava. U svakom slučaju, to je novac koji izlazi iz budžeta, a ne smanjuje dug.

Zato naknade treba tražiti u ponudi pored kamatne stope: obrada kredita, mjesečno vođenje, osiguranje i trošak procjene nekretnine nisu dio nominalne kamate, ali jesu dio onoga što plaćaš.

Šta rata ne odlučuje

Iznos koji izračunaš nije odobrenje. Banka gleda primanja, postojeća zaduženja, radni status i obezbjeđenje i po svojim kriterijima određuje koliko može odobriti — dvije banke za istog klijenta mogu dati različite iznose.

Ne postoji ni univerzalno pravilo koliko od plate smiješ izdvojiti za ratu. Takvi postoci se često prepričavaju, ali su interna politika pojedine banke i razlikuju se od države do države, pa ih namjerno ne navodimo. Ratu procjenjuješ ti, prema onome što ostaje nakon postojećih obaveza.

I posljednje: sve ovdje računa nominalnu kamatu. Efektivna kamatna stopa (EKS) uključuje i naknade; računa je i iskazuje banka, po metodologiji svoje agencije za bankarstvo. Prema Centralnoj banci BiH, mora ti je saopštiti prije potpisivanja ugovora — to je brojka koju porediš između banaka.

Kako se računa rata kredita: formula i primjer →