Granice alkohola u krvi i kazne: BiH, Hrvatska i Srbija

Tri granice, dvije jedinice

Brojke iz druge kolone nisu međusobno usporedive kao obični brojevi. BiH i Hrvatska mjere alkohol u gramima po kilogramu krvi, a Srbija u miligramima po mililitru krvi. Nijedan od tri zakona ne propisuje faktor za pretvaranje jedne jedinice u drugu, pa se ovdje ništa ne preračunava — svaka brojka stoji u jedinici svoga zakona.

Isto vrijedi i za alkotest iz izdisaja. Nijedan od tri zakona ne navodi vrijednost u miligramima po litri izdahnutog zraka niti faktor kojim bi se ona povezala s količinom u krvi, pa se takva vrijednost ovdje ne navodi.

Sve tri države imaju i grupu vozača kojoj je granica nula. Tko je u toj grupi razlikuje se od države do države i o tome je sljedeći odjeljak.

Kalkulator za BiH: alkohol u krvi i kazna →

Kalkulator za Hrvatsku (na hrvatskom) →

Kalkulator za Srbiju (na srpskom) →

Nulta tolerancija: ko je u toj grupi

Definicije su navedene doslovno onako kako ih pišu zakoni, jer se razlikuju više nego što se očekuje. U BiH u grupu ulaze i vozači mlađi od 21 godine i oni s manje od tri godine vozačkog iskustva. U Srbiji su tu svi motociklisti, bez obzira na godine i iskustvo. U Hrvatskoj „mladi vozač“ znači vozača do navršene 24. godine koji ima hrvatsku vozačku dozvolu, a ne početnika.

Razlika između grupa postoji samo pri dnu ljestvice. Svaka država za tu grupu ima jedan dodatni raspon ispod svoje opće granice; iznad opće granice rasponi su isti za sve vozače.

Za vozače iz te grupe to znači da i mala izmjerena količina već jeste prekršaj, ali onaj najblaži: u BiH 50 KM bez bodova, u Hrvatskoj 90 EUR bez bodova, u Srbiji 10.000 RSD bez poena.

Rasponi iznad opće granice

Tri države ne dijele skalu na isti broj raspona: BiH ima tri iznad opće granice, Hrvatska tri, a Srbija šest. Srbija je jedina koja razlikuje 1,20–1,60 i 1,60–2,00 istim iznosom kazne, ali različitim brojem poena — devet, odnosno četrnaest.

Od određene količine zakon prestaje govoriti samo o novcu. U Hrvatskoj iznad 1,50 g/kg i u Srbiji iznad 0,80 mg/ml zakon nudi i kaznu zatvora kao alternativu novčanoj, a u Srbiji iznad 2,00 mg/ml zatvor ili rad u javnom interesu, svaki uz novčanu kaznu. Zato u tabeli na tim mjestima ne stoji jedan iznos nego cijela propisana sankcija.

Zabrana upravljanja isto se razlikuje po logici, a ne samo po trajanju. BiH je izriče kao raspon mjeseci, Srbija kao najmanji broj mjeseci, a Hrvatska obveznu zabranu propisuje samo za ponovljeni prekršaj — što ne znači da je za prvi isključena, jer je sud može izreći po Prekršajnom zakonu.

Jedan redak u tabeli nije zbir dva iznosa nego objedinjena kazna. Iznad 1,50 g/kg u BiH se preklapaju dvije odredbe, pa član 21. Zakona o prekršajima BiH daje jedan raspon — kako, objašnjava sljedeći odjeljak. Uz taj raspon uvijek ide ograda: Raspon jedinstvene kazne računat je po Zakonu o prekršajima BiH. Za prekršaje učinjene u Republici Srpskoj nadležnost tvrdi i Zakon o prekršajima Republike Srpske, čija su pravila drugačija: jedinstvena kazna mora biti manja od zbira, a zaštitne mjere se sabiraju. Koji se zakon primjenjuje, propisi ne razrješavaju. (Zakon o prekršajima RS, čl. 7, 48. i 68.)

U BiH se iznad 1,50 g/kg dvije odredbe preklapaju

Iznad 1,50 g/kg u BiH istovremeno se ostvaruju dva prekršaja: onaj iz člana 234a. stav (1) tačka 4) i obijesna vožnja iz člana 42a. stav (2) tačka 4) u vezi s članom 234b. Oba su na snazi, pa se novčana kazna objedinjuje po članu 21. Zakona o prekršajima BiH — jedinstvena novčana kazna: 2.000–4.000 KM. Zbir pojedinačnih raspona nije odgovor, a ni jedan raspon sam za sebe.

Uz taj raspon obavezno ide i ograda: Raspon jedinstvene kazne računat je po Zakonu o prekršajima BiH. Za prekršaje učinjene u Republici Srpskoj nadležnost tvrdi i Zakon o prekršajima Republike Srpske, čija su pravila drugačija: jedinstvena kazna mora biti manja od zbira, a zaštitne mjere se sabiraju. Koji se zakon primjenjuje, propisi ne razrješavaju. (Zakon o prekršajima RS, čl. 7, 48. i 68.)

Bodovi i zabrana upravljanja se pritom ne sabiraju. Član 21. objedinjuje samo novčanu kaznu, pa vozač iznad 1,50 g/kg dobija dva kaznena boda, a ne četiri.

Hrvatska i Srbija nemaju takvo preklapanje za alkohol: njihovi rasponi se međusobno isključuju, pa u njihovim redovima ove tabele nema objedinjene kazne.

Odbijanje testiranja nikada nije jeftinija opcija

U sve tri države odbijanje testiranja sankcionirano je na razini najtežih raspona za alkohol. U BiH je od maja 2026. fiksnih 1.000 KM, što je maksimum raspona iz člana 234a. U Hrvatskoj je isto kao najviši raspon, a u Srbiji jednako kao količina od 1,60 do 2,00 mg/ml — dakle strože nego izmjerenih 0,9 mg/ml.

Droge se u sve tri države sankcioniraju bez ikakvog praga: nema količine ispod koje bi prisustvo bilo dopušteno. U BiH se uz opću odredbu primjenjuje i obijesna vožnja, pa i tu nastaje objedinjena kazna po članu 21. — a uz nju ista ograda: Raspon jedinstvene kazne računat je po Zakonu o prekršajima BiH. Za prekršaje učinjene u Republici Srpskoj nadležnost tvrdi i Zakon o prekršajima Republike Srpske, čija su pravila drugačija: jedinstvena kazna mora biti manja od zbira, a zaštitne mjere se sabiraju. Koji se zakon primjenjuje, propisi ne razrješavaju. (Zakon o prekršajima RS, čl. 7, 48. i 68.)

Policijske mjere nisu kazna i dolaze odvojeno od nje: privremeno oduzimanje dozvole i isključenje iz saobraćaja propisani su u sve tri države i navedeni su uz rezultat u kalkulatoru.

Tri stvari koje zakoni ne kažu

Prvo: nijedna od tri države nema količinu alkohola iznad koje vožnja sama po sebi postaje krivično djelo. Svi kaznenopravni propisi traže konkretnu opasnost ili posljedicu, a svaki to kaže svojim riječima.

BiH: Nijedna izmjerena količina alkohola sama po sebi nije krivično djelo. Vožnja pod uticajem alkohola postaje krivično djelo tek kada se time konkretno ugrozi javni saobraćaj — opasnost za život ili tijelo ljudi, odnosno povreda ili veća šteta, prema uslovima krivičnog zakona entiteta ili Brčko distrikta. (KZ FBiH čl. 333; KZ RS čl. 402; KZ BD čl. 327)

Hrvatska: Sama razina alkohola nije kazneno djelo. Vožnja s najmanje 1,50 g/kg može postati kazneno djelo tek ako vozač iz obijesti teško krši propise i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi; izazivanje nesreće s teškom ozljedom ili smrću kazneno je djelo neovisno o razini alkohola. (Kazneni zakon, čl. 226. i 227.)

Srbija: Srpski Krivični zakonik nema granicu alkohola: vožnja pod dejstvom alkohola, i iznad 2,00 mg/ml, jeste prekršaj. Krivično delo postaje tek ako se time ugrozi javni saobraćaj pa nastupi laka telesna povreda drugog ili imovinska šteta veća od 200.000 dinara, odnosno teža posledica. (Krivični zakonik, čl. 289. i 297.)

Drugo: nijedan od tri zakona ne propisuje kako se količina alkohola u krvi izračunava iz popijenog pića. Zato ovdje nema nikakvog računa te vrste — ni kalkulator ni ovaj tekst ne procjenjuju količinu alkohola u organizmu, jer bi svaki takav rezultat bio nagađanje predstavljeno kao propis.

Treće: „ispod granice“ je pravni prag za prekršaj, a ne mjera sposobnosti za vožnju. U BiH to zakon kaže i izričito: Vozač se smatra pod djelovanjem alkohola i kada stručni pregled utvrdi znakove poremećenosti, bez obzira na izmjerenu količinu alkohola. (čl. 174. st. (2))

Šta ovaj pregled ne pokriva

Rasponi vrijede za prekršaj bez izazvane saobraćajne nesreće. Sve tri države za nesreću propisuju veće kazne, drugačije bodove i duže zabrane; ti slučajevi imaju vlastite odredbe i nisu obuhvaćeni.

Iznosi su u valuti države čiji je zakon — KM, EUR i RSD — i namjerno nisu preračunavani, kao ni jedinice u kojima se mjeri alkohol. Konačnu sankciju u svakom slučaju određuje nadležni organ, odnosno sud.

Koliko košta mobitel u vožnji u BiH, Hrvatskoj i Srbiji →